Marinko Glavan 24. travanj 2021

Koronakriza i krah turizma pogodili su Zračnu luku samo godinu dana nakon što je, 2019. godine, napokon, prvi put u povijesti, ostvaren promet od 200 tisuća putnika, što je i dalje bilo znatno manje od usporedivih aerodroma u Puli i Zadru

Zračna Luka Rijeka prošlu je godinu, kao i manje više svi aerodromi u Hrvatskoj i svijetu, zbog pandemije COVID-19 završila s ogromnim padom prometa, od oko 85 posto, dok su sezonu i prihode koliko-toliko spasili privatni letovi malih zrakoplova kojima je bogatija klijentela dolazila na Kvarner, najčešće kako bi se ukrcali na jahte te teretni promet po kojemu je riječki aerodrom već nekoliko godina za redom bio vodeći u Hrvatskoj. Koronakriza i krah turizma pogodili su Zračnu luku samo godinu dana nakon što je, 2019. godine, napokon, prvi put u povijesti, ostvaren promet od 200 tisuća putnika, što je i dalje bilo znatno manje od usporedivih aerodroma u Puli i Zadru, ali je takav promet osiguravao stabilno financijsko poslovanje i, još više, budio nadu u značajnije povećanje u nadolazećim godinama.

Međusobna prozivanja
No, s izbijanjem pandemije svi planovi su se urušili kao kula od karata. Zračna luka je umjesto planiranih 25 milijuna kuna, ostvarila prihode od tek desetak milijuna, a 

uprava je nadu polagala u kraj pandemije, oporavak tržišta i povratak letova u ovogodišnjoj turističkoj sezoni.

Iako nade još ima da će promet biti nešto bolji nego lani, zbog sve većeg broja cijepljenih u zemljama iz koje inače dolaze avio gosti, epidemiološka situacija i najave govore kako promet neće biti ni blizu onome iz »normalnih« godina, a novi udarac nedavno je stigao od najpoznatije niskobudžetne aviokompanije Ryanair koja je odlučila otkazati letove iz Zračne luke Rijeka, nakon što je proteklih godina održavala između dvije i četiri linije tijekom turističke sezone.

Sudbina aerodroma, njegov opstanak i daljnji razvoj postali su i vruća tema u predizbornoj utrci za župana Primorsko-goranske županije pa su se tako oko odlaska Ryanaira i ulaganja u aerodrom i zračne linije u medijima sukobili sadašnji župan i kandidat SDP-ove koalicije Zlatko Komadina i HDZ-ov kandidat i bivši ministar turizma Gari Cappelli koji je županiju prozvao za nedovoljno ulaganje u održavanje zračnih linija koje se, doduše ne smiju izravno financirati, ali low budget kompanije traže da destinacije financiraju marketinške aktivnosti, kroz takozvano udruženo oglašavanje, model koji je još prije pet godina pokrenut u riječkoj zračnoj luci, a do sad je u taj vid promocije uloženo više od pedeset milijuna kuna. U raspravu se uključila i nezavisna Iva Rinčić, koju na izborima podržava kandidat za riječkog gradonačelnika Davor Štimac i drugi politički akteri. S kandidatima za župana razgovarali smo o budućnosti Zračne luke, ponajprije o tome može li i što županija kao drugi vlasnik po veličini, s vlasničkim udjelom od 20 posto (najveći vlasnik je država s 55 posto), učiniti da pomogne opstanku aerodroma u kriznim trenucima, te što očekuju od većinskog vlasnika i turističkih zajednica po tom pitanju, kao i kako osigurati da Zračna luka, kada pandemija prođe, poboljša rezultate. Aktualni župan Komadina ističe kako Zračna luka Rijeka dijeli sudbinu svih ostalih aerodroma u Hrvatskoj i Europi, zbog bolesti COVID-19.

Komadinina priča
– Pandemija je donijela veliku ugrozu poslovanja na svim aerodromima. Evidentno je da je Primorsko-goranska županija doslovno održavala na životu riječki aerodrom u trenucima kada je zbog niza razloga, bilježila velik pad prometa i tešku financijsku krizu iz koje je prije nekoliko godina izašla. U Zračnoj luci smo, prije desetak godina, zatekli zapušten aerodrom i slab promet. Ulagali smo godinama, kroz kapitalne projekte i udruženo oglašavanje, tako da je promet povećan, a uređena je i aerodromska zgrada, izvana i unutra, uz brojna druga ulaganja i realizaciju ideja poput izložbe kulturno povijesne baštine, kaže Komadina, posebno ističući kako je Zračna luka Rijeka prva u Hrvatskoj uvela udruženo oglašavanje, u kome su sudjelovali županija, TZ Kvarnera, Hrvatska turistička zajednica (HTZ), jedinice lokalne samouprave i subjekti u turizmu.

– Time smo na aerodrom doveli desetak kompanija, a suradnju smo ostvarili i s domaćom kompanijom Croatia airlines. Uspjeli smo s ministrom prometa Olegom Butkovićem dogovoriti da se u takozvani PSO program poticanih domaćih letova uvrsti više linija, s većim brojem sjedala, jer je Rijeka u tom programu bila zastupljena sa sramotno niskim brojem sjedala. U suradnji s Ministarstvom prometa dogovorili smo i druga ulaganja, neka od njih sada su na čekanju, poput izgradnje pješačkog pothodnika ispod Krčke magistrale, te izgradnje potpuno nove piste, okomite na postojeću, kaže Komadina, koji smatra kako će se promet vratiti kada pandemija prođe, a s njim i realizacija kapitalnih ulaganja. Ističe i kako bi trebalo utvrditi interes potencijalnih ulagača za eventualno koncesioniranje zračne luke, a po pitanju odlaska Ryanaira smatra kako su Zračna luka, TZ Kvarnera i ostali uključeni u zajedničko oglašavanje poduzeli sve potrebno da ta kompanija nastavi letjeti iz Rijeke, ali je uzrok odluci o napuštanju Rijeke negdje drugdje. – Ryanair je dobio Zračnu luku Zagreb po vrlo povoljnim uvjetima, gdje je sada nelojalna konkurencija državnoj aviokompaniji. Inače je Ryanair dobivao najviše novca po putniku kroz udruženo oglašavanje, od svih kompanija koje su letjele u Rijeku, a Turistička zajednica im je i ove godine odobrila sve što su tražili, no unatoč tome donijeli su odluku o ukidanju letova, kaže Komadina.

Cappellijeva priča
Njegov konkurent na izborima, Cappelli, ističe kako je priču o aerodromu i Ryanairu pokrenuo s ciljem da se na vrijeme krene sa spašavanjem ovogodišnjeg prometa i pripremi za iduću sezonu kada bi trebalo doći do stabilizacije poslovanja zračnih luka. – Treba kao prvo razlučiti dvije stvari – ulaganja u infrastrukturu, dakle u samu zračnu luku i njeno opremanje i ulaganja u promet, odnosno u održavanje zračnih linija. U Zračnu luku Rijeka ulagalo je i Ministarstvo turizma, u četiri godine, koliko sam bio ministar, kao i HTZ. Ulaganja u letove bila su dio naše strategije za privlačenje aviogostiju, u čemu smo i uspjeli, jer je do tada udio gostiju koji dolaze avionima bio možda pet posto, a na kraju mog mandata bio je gotovo 20 posto. I upravo tu su potrebna ulaganja, u dovođenje aviokompanija i pokretanje linija. Sam aerodrom može biti lijep, uređen, ili manje uređen, ali nitko ne putuje i ne leti radi aerodroma, nego destinacije, kaže Cappelli, dodajući kako se u financijskom smislu po tom pitanju trebaju snažnije uključiti same županije i turističke zajednice, u suradnji s HTZ-om i ministarstvima prometa i turizma.

– Dobar primjer za to je Zadarska županija koja za letove Ryanaira na svom aerodromu osigurava svake godine po osam ili više milijuna kuna. Na to se vežu i gradovi i općine, kao i privatne tvrtke u turizmu i to je rezultiralo time da je Zračna luka Zadar prije pandemije imala stalan veliki rast broja putnika i promet četiri puta veći od Rijeke. Situacija s low cost prijevoznicima je jasna, oni traže novac za udruženo oglašavanje. Ako novca nema, neće letjeti. Ryanair, da bi letio, traži očito i više novca koji im je trebalo dati. Da smo ponudili milijun ili dva više, siguran sam da bi nastavili letjeti iz Rijeke. Oni su tvrdi pregovarači, znam to iz prve ruke. Postavlja se ovih dana pitanje jesu li tražili previše, no što je u ovoj situaciji previše i zbog čega taj isti Ryanair pokreće ove godine novu liniju iz Pule, a ukida linije iz Rijeke. I inače, trebali bismo se zapitati zbog čega Primorsko-goranska županija nije poznata kao aviodestinacija, a Pula jest. Za južne destinacije je to logično, zbog njihove udaljenosti, ali Istra je jednako daleko od emitivnih tržišta kao i Kvarner. Odgovor je u tome da za to treba godinama ulagati, poput Zadarske županije, a zadatak je župana, kao predsjednika Turističke zajednice je razvoj destinacije. U ovoj situaciji nije trebalo štedjeti, nego ulagati, ako treba i zadužiti se. I početi već sada s pripremama za iduću sezonu, ugovaranjem novih linija s aviokompanijama. Sada u Rijeci imamo i Hilton, veliki hotel s pet zvjezdica, a ne znamo hoćemo li imati linije iz zemalja iz kojih očekujemo goste. Činjenica je da nismo radili na prepoznatljivosti aviodestinacije, a drugi su ulagali više. Treba se pročuti da želimo linije i da smo spremni ulagati kako bismo ih dobili, zaključuje Cappelli koji smatra da će ovogodišnja turistička sezona snažnije krenuti od polovice srpnja, do kad će velik broj građana europskih zemalja, ali i SAD-a i Kine, biti cijepljen pri čemu je još uvijek moguće organiziranje novih linija.
– Imamo novu liniju iz SAD-a do Dubrovnika, a smatram da hitno treba započeti s pregovorima i uspostavom linija iz Kine i Rusije, kao i iz europskih destinacija, poput Velike Britanije, gdje je velik broj građana već cijepljen ili će uskoro biti, kaže Cappelli.

Priča Ive Rinčić
Nezavisna kandidatkinja Iva Rinčić ističe kako su statistike Zračne luke Rijeka i prije pandemije poražavajuće, pa tako navodi kako je od 2006. do 2019. godine promet rastao za 18 posto, a u Zadru u isto vrijeme za 12 puta, pri čemu je od kapaciteta od milijun putnika u najboljoj, 2019. godini, bila popunjena tek petina. – Promet putnika često podrazumijeva broj turista, no slučaj Zračne luke Rijeka trebalo bi gledati u kontekstu pitanja – zašto su građani PGŽ-a osuđeni na prometni standard sramotno niži od onih koji vrijede u drugim europskim gradovima. Zašto pomorci iz naše regije koji više puta godišnje redovito putuju avionom na smjene, nakon višesatnih letova moraju još nekoliko sati putovati do ili od Rijeke; zašto poslovni ljudi i znanstvenici, te ostali građani željni putovanja ne mogu biti u nekom europskom centru za sat vremena, nego uobičajenom letu moraju pridodati trošak i vrijeme puta do Zagreba, Venecije, Trevisa. Zašto nemamo dobru zračnu luku kojom bi brže i bolje razvijali kongresni, sajamski i zdravstveni turizam. Zašto smo zbog nečije nesposobnosti pristali biti izolirani i građani drugog reda, pita Rinčić, ističući kako je nužno ponuditi rješenja svih navedenih problema, pri čemu je nužno bolje povezivanje svih vlasnika i definiranje jasnih ciljeva i vizije razvoja.

Priča Marka Borasa Mandića
Kandidat Unije Kvarnera i Akcije mladih Marko Boras Mandić, koji je kao dožupan godinama aktivno sudjelovao u radu aerodroma, kaže kako su u Zračnoj luci, nakon rekordne 2019. godine, svjetla ugašena.

Na tom događaju slikali su se predstavnici RH, Primorsko-goranske županije, TZK i umjesto da na tim brojkama krenu u dodatna jačanja prometa riječkog aerodroma oni dvije godine napravili niti jedan sastanak na tu temu.

To je ukratko slika stanja, izostala je u potpunosti briga vlasnika za aerodrom a onda i za interese građana i gospodarstva. Ne postoji nikakva strategija, nema energije, nema vizije, sve je prepušteno – slučajnom događaju.
Sjetimo se svih onih najava s najviših razina, da će razne avio kompanije staviti svoju bazu na Krk. Nažalost u proteklih dvadeset godina jedine aktivnosti vezano za Zračnu luku Rijeka su dolazile iz županijskih klupa i od gradonačelnika Obersnela koji je svojevremeno uspio dovesti jednog značajnijeg niskobudžetnog avioprijevoznika.
Treba spomenuti Ministarstvo prometa koje je u segmentu održavanja infrastrukture korektno pratilo potrebe aerodroma ali je u potpunosti izostao doprinos ostalih ministarstava i turističke zajednice u cjelini.
Ipak najveća odgovornost je na Županiji koja zajedno s ostalim lokalnim samoupravama ima 45 posto vlasničkog udjela i koja bi trebala koordinirati i pokretati sve aktivnosti. Županiji mora biti interes imati jaki aerodrom kao bitnu okosnicu razvoja turizma i gospodarstva u cjelini, kaže Boras Mandić koji koronakrizu vidi kao priliku za novo pozioniranje aerodroma.

– Praktički je cijela avio industrija resetirana na nulu. Ta činjenica je bila jedinstvena prilika za ZL Rijeka, prilika koja se pruži jednom u 50 godina. Svim zračnim lukama u Hrvatskoj je pao promet, svi su se izjednačili i u novu tržišnu utakmicu krenuli poravnati.

Nazalost u potpunosti smo propustili iskoristiti priliku za novo pozicioniranje, što je meni katastrofalna činjenica. Svjedoci smo da Zadar, Zagreb, Pula, Split i drugi otvaraju na desetine novih linija, kaže Boras Mandić, koji priliku Rijeke vidi i u ulozi sekundarnog aerodroma za Zračnu luku Franjo Tuđman u Zagrebu.

Priča Lea Pavele
Kandidat Mosta za župana, Leo Pavela, ističe kako je Zračna luka Rijeka, iako iznimno važna za razvoj turizma i gospodarstva PGŽ-a, bila je sustavno zapostavljana i loše napravljena već od samoga početka, te predlaže prilično radikalna rješenja, među kojima i eventualni izlazak županije iz vlasničke strukture.
– Zračna luka na Krku u većinskom je vlasništvu države, a u manjinskom vlasništvu županije i Grada Rijeke i još nekoliko gradova i općina te je nažalost danas jasno da su vlasnici Zračne luke Rijeke potpuno krivo kadrirali vodstvo zračne luke Rijeka pa smo u prošloj godini imali pravi kaos i prijetnju zatvaranjem u jeku turističke sezone, što je nedopustivo.
Ukoliko postanem župan Primorsko-goranske županije, u prvih mjesec dana sazvat ćemo sastanak predstavnika države, PGŽ-a, Grada Rijeke, Grada Krka, Grada Crikvenice te općine Omišalj zajedno s vodstvom Zračne luke Rijeka.
Ako ne dobijemo jasne garancije o stabilnosti poslovanja i povlačenja politike iz Zračne luke Rijeka, povući ćemo se iz suvlasništva Zračne luke Rijeka na Krku (prodajom udjela) i pokrenut ćemo izgradnju nove zračne luke Rijeka na Grobniku gdje bi PGŽ i svi njezini veći gradovi bili suvlasnici nove komercijalne i sportske zračne luke s mnoštvom izvanrednih sadržaja i novom školom za civilne i sportske pilote.
Nažalost, ova zračna luka mogla bi raditi povezivanje Rijeke i ostalih gradova samo s manjim zrakoplovima zbog otežanog pristupa pisti, no i to je bolje nego današnje stanje neizvjesnosti i loše povezanosti, zaključuje Pavela.

Peršić Živadinov: Na oglašavanje Ryanaira potrošeno 23 milijuna kuna
Direktoricu TZ Kvarnera Irena Peršić Živadinov pitali smo koliko se izdvaja za udruženo oglašavanje u Zračnoj luci Rijeka, kao i što je Ryanair tražio kao uvjet za ostanak na riječkom aerodromu. – Kroz udruženo oglašavanje u zadnjih pet godina uloženo je ukupno 50 milijuna kuna u zadnjih pet godina, zajedničkim sredstvima HTZ-a, TZ-a Kvarnera, županije, gradova i općina i gospodarstvenika u turizmu.
Od tog novca 23 milijuna kuna otišlo je na marketinške aktivnosti oko linija upravo Ryanaira, dakle gotovo polovica. I ove godine smo dogovorili da ispunimo sve što su tražili, međutim, u Ryanairu su otkazali linije iz Rijeke, najvjerojatnije zbog pokretanja velikog broja linija iz Zagreba, koji je prvi glavni aerodrom neke države s kojeg lete avioni te kompanije, kaže Peršić Živadinov.

Butković: Očekujemo bolje rezultate već ove sezone
Pandemija koronavirusa uzrokovala je najveću krizu zrakoplovnog sektora u njegovoj povijesti, ističe resorni ministar Oleg Butković, dodajući kako su jednako pogođeni i prijevoznici i zračne luke.
– Zračna luka Rijeka nije izuzeta od posljedica ove globalne krize, a podaci o ostvarenom prometu nisu ohrabrujući. Kako bi ublažili posljedice ove krize u srpnju prošle godine pokrenuli smo Program dodjele državnih potpora u prometnom sektoru.
Potencijal ovog programa prepoznala je i Zračna luka Rijeka te se prijavila na ovakav oblik državne pomoći koji joj je odobren u prosincu prošle godine, a sve kako bi osigurali financiranje tekućeg poslovanja u doba krize.
Naravno, opravak cijelog sektora uvelike ovisi o situaciji s pandemijom ali mi smo optimistični te vjerujemo kako bi već ove sezone mogli započeti s pozitivnijim rezultatima, a u tom kontekstu mislim i na Zračnu luku Rijeka.

Mavrinac: Vođenje zračne luke mora biti prepušteno struci
S obzirom na situaciju u ljetnoj sezoni 2020., Rijeka je imala zadovoljavajuću povezanost s Europom, smatra Gojko Mavrinac, bivši zaposlenik Korean Aira i pokretač portala Croatian aviation, dodajući kako prognoze za ovu godinu nisu dobre.
– U javnosti je odjeknula vijest kako će Ryanair otvoriti bazu u Zagrebu i uvesti čak 12 linija, a otvara i bazu u Zadru te povećava broj operacija prema Puli. S obzirom na važnost i veličinu ove kompanije, Hrvatska turistička zajednica direktno, ne županijska, pregovara s ovim prijevoznikom.
Kako će se povećati broj operacija u Zadru i Puli, te otvoriti baza u Zagrebu, očito je gdje je usmjeren novac za oglašavanje bez kojeg ovaj prijevoznik ne otvara linije, čime je Rijeka ostala bez ovog poznatog avioprijevoznika koji je i u kriznoj 2020 imao tri linije prema Rijeci, iz Bruxellesa, Londona i Frankfurta, kaže Mavrinac, dodajući kako se ove godine i neki drugi prijevoznici neće vratiti u Rijeku.

Gojko Mavrinac, inzenjer prometa
– Trenutno jedina nova linija najavljena prema Rijeci jest ona njemačke Lufthanse koja je originalno trebala započeti s prometom na početku svibnja, jednom tjedno, subotom, no odgođena je za početak srpnja.
Svega jedan tjedni let nikako ne može biti dovoljan. Lokalna turistička zajednica očito je trebala uložiti više sredstava u oglašavanje i time potaknuti ovog prijevoznika da prema Rijeci prometuje barem dva puta tjedno, što bi bio nekakav minimum kojim bi se putnicima omogućile konekcije i fleksibilnost u putovanju iz i prema Rijeci, kaže Mavrinac, ističući kako, s obzirom na sve navedeno, ne bi trebalo čuditi ako promet u Rijeci ove godine bude na razini iz 2020. godine.
Komentirao je i istupe političara u zadnje vrijeme, na temu Zračne luke.
– Prateći izjave političara koji se ovih dana pripremaju za lokalne izbore, dolazim do samo jednog zaključka, ni jedan od njih ne nudi konkretne poteze koji bi na određeni način rezultirali uvođenjem novih linija i povećanjem zračnog prometa na otoku Krku.
Posao vođenja zračne luke mora biti prepušteno struci. Na političarima je da zajedno sa Upravom zračne luke, lokalnom turističkom zajednicom, glavnim uredom HTZ-a, vlasnicima zračne luke (država, županija, gradovi Rijeka, Krk, Crikvenica, Opatija i općina Omišalj) i brojnim hoteljerima na Kvarneru sjednu za stol, postave razumne ciljeve, odrede zajednički budžet i pokrenu aktivnosti kojima bi se povećao promet na Kvarneru, kaže Mavrinac.