Rijeka, 21. listopada.‘’Sustav upravljanja u županiji je izrazito centraliziran i to treba mijenjati. Iz tog razloga tražimo da se prestane s praksom da župan imenuje više stotina članova upravnih vijeća, nadzornih i školskih odbora. Tražimo da se poštuje mišljenje svih stranaka Županijske skupštine kao i mišljenje gradova i općina kod pojedinih imenovanja’’, uvodno je izjavio Marko Boras Mandić, predsjednik Županijske skupštine Primorsko-goranske županije,
ujedno i predsjednik Unije Kvarnera te nastavio kako stranke Platforme suradnje traže da se sustav lučkih uprava decentralizira, približi građanima i da poslovanje bude transparentnije. ‘’Konkretno, predložili smo da osnivač od ukupno tri člana pojedine lučke uprave, jednog člana imenuje na prijedlog grada ili općine s područja djelovanja te lučke uprave. U praksi bi to značilo da bi Krk, Opatija, Crikvenica, Cres i ostale jedinice lokalne samouprave bile u mogućnosti predložiti osobu koja bi aktivno kroz rad u upravnom vijeću mogla zastupati interese građana tog područja’’.
‘’Takvim demokratskim iskorakom bi prestala praksa da se lučkim upravama centralno rukovodi iz Rijeke, postavljajući kadar iz Rijeke na Krk ili Lošinj. Sigurni smo da ljudi iz lokalnih sredina puno bolje poznaju lokalne potrebe te nam je u potpunosti neprihvatljiv ovakav sustav centraliziranog upravljanja lučkim upravama na području Primorsko-goranske županije’’, istaknuo je Boras Mandić te podsjetio kako Lučka uprava Rijeka, dakle državna lučka uprava u upravnom vijeću ima predstavnika Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije! Ispred Grada Rijeke je to gradonačelnik Marko Filipović a ispred Primorsko-goranske županije županijski vijećnik Loris Rak. U svijetlu te činjenice potpuno je nejasno kako članovi SDP-a prihvaćaju članstvo u državnoj lučkoj upravi a nisu spremni omogućiti tu istu razinu političke uključivosti lokalnim sredinama na području županije. Stoga još jednom javno ponavljamo prijedlog da se omogući lokalnim sredinama predlaganje jednog člana županijske lučke uprave, sigurni da navedeno podržava velika većina građana i lokalnih čelnika.
‘’Vezano za povjerenstvo za koncesije, pokrenut je postupak preko Odbora za izbor i imenovanje kako bi sve političke stranke zastupljene u Županijskoj skupštini bile u prilici predlagati stručne ljude, izvjestio je Boras Mandić te istaknuo kako je sadašnji saziv povjerenstva predložen od strane župana i da Odbor za izbor i imenovanje o tome nije odlučivao ni raspravljao. Posljedica toga je da su članovi povjerenstva predstavnici isključivo političkih opcija koje su u prošlom sazivu činile većinu. Njegujući demokratske iskorake predložili smo da se omogući svim vijećnicima sadašnjeg saziva da budu u prilici predložiti stručne ljude a ne da to bude ekskluzivno pravo samo određenih političkih opcija, naglasio je predsjednik Županijske skupštine.
''Unatrag nekoliko tjedana javnost je u velikoj mjeri izvještavala o pozitivnim iskoracima pojedinih hrvatskih gradova, pimjer Pula, Split, Zagreb, u načinu imenovanja školskih odbora putem javnih natječaja, istaknula je Iva Rinčić, Županijska vijećnica te objasnila kako školski odbori donose odluku o planu rada škole i njenom financijskom poslovanju no i o školskom kurikulumu, zasnivanju radnog odnosa, imenovanju ravnatelja itd. ''Konkretno, kao osnivač 31 srednje i 30 osnovnih škola, Primorsko goranska županija samostalno može imenovati više od 180 ljudi, a posredno utjecati na barem još toliko, naglasila je Rinčić.
Tema školskih odbora privlači mnoge, a sva istraživanja upućuju na snažnu povezanost načina odabira članova, metodologije rada ovih tijela i postignuća učenika.''Što bolji odbori, to bolji rezultati! Paralelno s navedenim, posljednjih godina pratimo i rezultate naših maturanata: u pravilu se krećemo oko 8. mjesta (od 21 županije, osim Zagreba i Splita, ispred nas su Istra, Dubrovnik, Varaždin, Zagrebačka županija…), upozorila je Županijska vijećnica te objasnila kakona ljetnom roku za školsku godinu 2020.-2021. svaki četvrti pristupnik iz PGŽ nije prošao ljetni rok, odnosno njih 425 nije prošlo maturu. Iako je većina njih iz strukovnih škola, ljetni rok nije prošlo ni 24 gimnazijalca.
''Želimo li govoriti o izvrsnosti, rezultati su još zabrinjavajući – na popisu 22 nagrađena učenika iz cijele RH iz gimnazije (nagrade za najbolji postotak riješenosti 3 obavezna predmeta) nema niti jednog učenika s područja naše županije – pretekli su nas Zagreb i Split, ali i Zadar, Šibenik, Koprivnica, Varaždin, Pula, Zabok''.
Dok čekamo finalne rezultate mature za ovu godinu, želimo ukazati na apsolutnu nužnost promjene postojećeg modela djelovanja kojim se odgovorne županijske strukture zadovoljavaju prosječnim rezultatima naših učenika, koristeći školske odbore kao manje atraktivne, no i dalje utjecajne poluge upravljanja radom škola, umjesto pokretača kvalitete, izvrsnosti i napretka. ''Uz glavne smjernice rada (postaviti viziju obrazovanja, definirati ciljeve, razviti odgovarajuće politike, doznačiti sredstva, pratiti rezultate), ujedno predlažemo moguće korake njihovog ostvarenja: javni natječaj za članove školskih odbora; edukacija članova odbora, rasprava o mogućnostima naknadama, stimulacija postignuća'', izvjestila je Rinčić.
Koristimo ovu priliku da ukoliko sve ove naše prijedloge, koji su demokratski, transparentni i progresivni, kolege iz županijskog SDP-a ne prihvate, onda javno upućujemo poziv da se sva imenovanja upravnih, nadzornih i školskih odbora provedu putem javnog poziva kako bi apsolutno svima bilo omogućeno sudjelovanje, zaključio je Marko Boras Mandić, predsjednik Županijske skupštine PGŽ.